Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

ZANIMLJIVO GOSTOVANJE U POŽEGI: Od amatera do profesionalca – plesač-pjevač narodnih plesova u našem školskom sustavu

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Jelenko Topić

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | ZANIMLJIVO GOSTOVANJE U POŽEGI: Od amatera do profesionalca – plesač-pjevač narodnih plesova u našem školskom sustavu Požega.eu | ZANIMLJIVO GOSTOVANJE U POŽEGI: Od amatera do profesionalca – plesač-pjevač narodnih plesova u našem školskom sustavu

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Jelenko Topić

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Među sadržajima ovogodišnjeg festivala Zlatne žice Slavonije u subotu 3. rujna na Trgu svete Terezije tijekom programa nazvanog Folklorna riznica od 11 sati nastupit će polaznici jedne zanimljive škole. To je škola za klasični balet u Zagrebu koja je jedina obrazovna, srednjoškolska ustanova u nas čiji učenici po završetku četverogodišnjeg, umjetničkog, plesnog obrazovanja na Odjelu za narodne plesove, osnovanom 1983. godine, stječu zvanje plesač-pjevač narodnih plesova. Nastavni plan i program obuhvaća  praktičnu plesnu naobrazbu i teoretske stručne predmete.

Uredba o baletnim školama je donijeta 1948. godine na temelju koje je ubrzo otvorena Škola za klasični balet te tako započinje prvo sustavno školovanje plesača klasičnog baleta. Nastavni planovi i programi od osnutka Škole više su se puta mijenjali, nadopunjavali i usavršavali, no od samog su početka, uz klasični balet, predviđali širi spektar umjetničkog, plesnog obrazovanja.  Osobito je zanimljiv nastavni plan i program iz 1977. godine prema kojemu bi se mladi plesači obrazovali u dvije struke - klasični balet i plesni folklor, te bi se ponudio i dodatni izbor zanimanja - obrazovanje voditelja folklornih skupina (i danas aktualno i formalno, obrazovnim sustavom neriješeno pitanje) te u obje struke (balet i plesni folklor) obrazovanje stručnih suradnika za potrebe TV i filma. Od tako  zamišljenog izbora u praksu je, do sada, provedeno obrazovanje plesača klasičnog baleta i narodnih plesova.

Obrazovanje za struku plesni folklor zahtijevalo je formiranje posebnog Odjela i izradu Nastavnog plana i programa za izvođenje programa za zanimanje plesač narodnih plesova. Iako planiran od samih početaka, tek se 1983. godine osniva Odjel za narodne plesove. Osobito aktivnu i presudnu ulogu u izradi i provedbi njegovog Nastavnog plana i programa imao je Ivan Dabac,  a potom i drugi uvaženi baletni i glazbeni stručnjaci i pedagozi Tatjana Lucić Šarić, Vlasta Faist Maras, Marijan Sivoš, Lidija Trešćec Bobetko i Anđelka Azinović.



Nastavni plan i program Odjela, osobito u svom praktičnom, plesnom dijelu, temelji se na programu Ansambla LADO. Nastava i nastavni sadržaji obuhvaćaju narodne plesove, i  napjeve, osnove klasičnog baleta, karakterne plesove, solfeggio, glazbeni i plesni folklor, povijest glazbe i plesa, likovni folklor, osnove koreografije, te tambure koje su obvezni instrument.

Uz praktičnu plesnu nastavu i stručne teoretsku predmete, učenici opću naobrazbu, najvećim dijelom, stječu u Školi primijenjene umjetnosti i dizajnaZagreb prema, uvjetno rečeno, „reduciranom“ gimnazijskom programu. Svakodnevno plesanje samo po sebi fizički je iznimno naporno, a školovanje u dvije obrazovne ustanove, na dvije adrese, dodatno otežava nastavni proces. Ipak, ovako ustrojeno školovanje, u konačnici, učenicima omogućava nastavak obrazovanja u visokoobrazovnim ustanovama, a imamo primjere uzorne akademske karijere nekadašnjih učenika, te njihove  profesionalne karijeru u Ansamblu Lado.  

Unatoč činjenici da se gotovo 40 godina, školuju profesionalni plesači-pjevači narodnih plesova, pitanje daljnjeg formalnog, akademskog (praktičnog i/ili teoretskog) obrazovanja i usavršavanja plesača (i voditelja folklornih skupina - Nastavni plan i program Škole za klasični balet iz 1977. godine) nije do danas riješeno. Donedavna je taj problem postojao i u hrvatskim glazbenim školama.  Ukoliko su srednju glazbenu naobrazbu stekli na odjelu za tambure, učenici nisu imali mogućnost daljnjeg obrazovanja. Tek je 2017. godine, pokrenut studij tambure na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Osijeku. Možda se nakon pokretanja studija tambure u skoroj budućnosti, po uzoru na neke europske zemlje, pokrene i akademija izvedbenih i/ili plesnih umjetnosti  koja bi, između ostalog, omogućila daljnje obrazovanje plesača, plesnih pedagoga, teoretičara plesa, koreografa iz različitih grana plesne umjetnosti?

Danas u školi rade nastavnici Valentina Šepak Molnar(nastavnik narodnih plesova ), Sanda Bajuk (nastavnik narodnih napjeva), Emilija Sorić(nastavnik klasičnog baleta), Tina Vrtač Stipić(nastavnih karakternih plesova), Marijan Sivoš-tambure, korepetitori su Martina Kralj i Ana Lisičak, te vanjski suradnici Mojmir Golemac(bivši član, asistent i solist u ansamblu Lado) i Krunoslav Šokac (umjetnički ravnatelj ansambla Lado).



Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.