Zakonski propisi drumom, a njihova provedba šumom

POŽEGA – Iako je prošlo dosta vremena od donošenja Zakona o zaštiti životinja čini se da smo još na početku jer od njegove primjene za sada nema ništa. To je najuočljivije u slavonskim županijama gdje su ljudi neupućeni o tim propisima. Zakon u velikoj mjeri pogađa i lovačku populaciju.
-Ukoliko bude obavezno polaganje ispita za buduću uzgajivače pasa to će u velikoj mjeri promijeniti i otežati stvari, a upitno je koliko će se zbog toga povećati ili smanjiti broj uzgajivača – kazao nam je Damir Grujić, predsjednik Povjerenstva za kinologiju Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije i dodaje da je prema dosadašnjem zakonu svaki vlasnik ženke(kuje) bio uzgajivač, te se vodio u lovačkoj evidenciji kao vlasnik legla lovačkih pasa, a iz novih propisa nije razvidno hoće li oni biti obavezni polagati ispit za uzgajivača.
Lovci su do sada, kada su u pitanju njihovi psi, bili dosta uredni i dobri jer među napuštenim psima ili psima lutalicama praktički nije bilo lovačkih pasa, a nije bilo ni zbrinjavanja takvih pasa u većoj mjeri što znači da ih lovci nisu napuštali ili odbacivali.
-Najveći problem tog zakona je što njegovi pojedini članci nisu usuglašeni sa Zakonom o lovstvu pa primjerice ima odredbi koje su kontradiktorne s drugim zakonskim propisima kada je riječ o izlasku lovačkih pasa u lovište – ističe Tomislav Kapl, uzgajivač alpskih brak jazavčara iz Golobrdaca pokraj Požege. On nadalje tvrdi da su poseban problem psi lutalice što nije obuhvaćeno zakonom. Primjerice lovočuvar navodno ima pravo odstrijeliti psa lutalicu, no onda dolaze problemi zbog postupaka koji nakon toga slijede.
Nisu na odgovarajući način definirani problemi s motociklima i divljanja kroz lovište pogotovo u proljeće kad je najviše mladunčadi jer novi zakon to ne poznaje, a imamo i divljanje motocikla tijekom cijele godine.
-Najveći problem su jedinice lokalne samouprave pogotovo male općine, ali i gradovi jer je u pitanju provedba zakona. Oni su dužni donijeti pravilnike za provedbu, brinuti o životinjama, te ih hvatati kada se pojave u naseljenim mjestima i organizirati zbrinjavanje, no za takvo što nema odgovarajućih službi – kazao nam je odvjetnik Zdenko Farkaš iz Požege, koji je dobar poznavatelj navedenih propisa, ali i onih u oblasti lovstva. On dodaje da su granice lovišta utvrđene ranije, podosta je pojava divljači kao što su divlje svinje, lisice itd. u urbanim sredinama jer granice često prolaze kroz središta gradova, a lovci imaju ograničenja pa ništa ne mogu ništa učiniti unutar naselja. Građani na to upozoravaju jer je lokalna samouprava dužna hvatati divljač i vraćati je u prirodu što za sada ne čine.
Na neke slabosti Zakona o zaštiti životinja upozoravaju i veterinarski stručnjaci.
-Sanitarne službe koje su ustanovljene pravilnicima dužne su početi s radom uz pomoć veterinarskih službi, no nitko nam se ne obraća u svezi toga – tvrde u Veterinarskoj stanici Požega i dodaju da takve službe trebaju organizirati zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, no one djeluju samo formalno, a nemaju koordinaciju s veterinarima tako da se sve radi stihijski. Primjerice deratizacija se provodi tako da nadležna tvrtka po domaćinstvima dijeli paketiće otrova protiv glodavaca koji šire zarazne bolesti, to ljudi preuzimaju, a nisu upoznati kako otrov upotrijebiti u svojim dvorištima i objektima.
Zakon o zaštiti životinja donosi i nove obveze jedinicama lokalne i područne samouprave, a predstavljene su nedavno njihovim čelnicima u Brodsko-posavskoj županiji kako bi se tražila rješenja za provođenje u praksi.
Za lokalnu samoupravu posebno je relevantan članak u kojemu stoji kako će poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organizirati i financirati jedinice lokalne samouprave, te da na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano najmanje jedno sklonište s minimalnih 50 smještajnih mjesta za životinje.
Jedinice lokalne samouprave obvezne su sudjelovati u financiranju osnivanja i rada skloništa ili sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem koje se nalazi na njenom području. Upozoreno je da su to novi financijski izdaci za gradove, općine i županije, a rokovi za izvršenje svih odredbi novog Zakona su kratki (do kraja ove godine. Izdaci i troškovi jednog skloništa za životinje su visoki zbog sanitarnih uvjeta koji se moraju zadovoljiti kao i zbog opreme pa se traži zajedničko rješenje koje će biti od jednake koristi svim čimbenicima.
Predstavnica grada Slavonskog Broda Irena Kozina najavila je gradnju budućeg skloništa na parceli površine većoj od pet tisuća četvornih metara gdje bi uz središnju zgradu bilo pet blokova smještajnog prostora za pse kao i prostor za smještaj mačaka površine tridesetak kvadrata. Do sada su investirali oko dva milijuna kuna, a izgrađena su dva bloka, priključena struja i voda, te postavljena ograda i uredski kontejner. Za dovršenje tog skloništa potrebno je osigurati još više od četiri milijuna kuna.
Brodski primjer je pozitivan korak u provođenju, no imamo saznanja da u svim županijama istočne Hrvatske to nije slučaj. Imajući u vidu zemljopisni smještaj dvadesetak okolnih općina oko Broda, dijelom i iz susjedne Požeško-slavonske županije, izvjesno je da će oni potpisati ugovor za korištenje ovog skloništa što će za njih biti relativno povoljno rješenje, a moglo bi se uklopiti i u zadane rokove.

0 Comment