TREĆI DAN RAMSKIH OBIČAJA U POŽEGI: Ramci se Požežanima predstavili kroz pjesmu, ples i gusle /FOTO/

POŽEGA - Gusle moje, drvo javorovo – zaguslio je sinoć narodni guslar Ivo Andrić Cigo u programu trećeg dana Pet dana Rame u Gradskom muzeju. Okružen izložbom o ramskom kraju i članovima KUD-a Rama iz Pleternice, krenuli su stihovi o Divi Grabovčevoj, lijepoj djevojci nesretne sudbine iz legende opjevanoj i oslikanoj od mnogih umjetnika, o kojoj jedna od  pjesama kaže: Nema ljepše djevojke na svitu što u crkvu ulazi na Šćitu/nit’ je ljepša rođena od mame od kako je naše lijepe Rame/nit’ je ljepša viđena u puku ni u jednom turskom pašaluku/pričalo se sve do Sarajeva što je bila Diva Grabovčeva./

Oni bolji poznavatelji kažu da je guslačka tradicija sada na samom izumiranju i postoji opasnost da uskoro potpuno nestane. Međutim, guslari se ne mogu požaliti na svoju publiku - kaže nam to i Ivo Andrić Cigo.

Na Dane Rame u Požegu stigao je iz Zagreba, gdje živi s obitelji. Često putuje, ne samo po Hrvatskoj, obzirom da guslarska kazivanja i pjesme rado slušaju mnogi izvan domovine.

– Najradije pjevam o mojoj Divi, ali i druge, o povijesnim događajima, ljubavima, svemu što se ljudima događa. Neke pjesme traju i do dva sata – govori guslar Cigo iz Orašca, koji svira gusle od svoje 12-13 godine.

Učio je od oca, koji je bio vrsni guslar. Izumiru li gusle? - Kod nas  ne izumiru, ima mladih guslara već od 12 godina. Imam i ja osmero  dječaka koje učim – odgovara.

Njegove gusle posebno su zanimljive. Iako su jednostavni instrument, izvorno s dvije žice, bogato su ukrašene. Na vrhu je prava mala skulptura orla široko raširenih krila. Ispod žica – reljefni portret Mijata Tomića, vođe hajduka, koji su se borili protiv turske vlasti za vrijeme Osmanskog carstva.  A gudalo u obliku ljute zmije. Sve zajedno simboli su snage, odvažnosti i hrabrosti kao vrijednosti kojom se diče.



Zaguslio je i Jure Vidakušić, predsjednik KUD-a Rama, o seobi iz Rame o traumi dječaka koji napušta rodno selo, a druga je iz sadašnjeg vremena o tome kako mladi Pleterničani odoše u Njemačku i što sve tamo doživljavaju.

Za gusle kažu da su jedan od stožernih čimbenika hrvatske kulture i nacionalnog bića. One su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo. Gusle su znak prkosa tuđincu, u većini slučajeva Turčinu, i njegovoj kulturi. Gusle su najviše obilježile 13 stoljeća hrvatske povijesti i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet.

O namjeri da se sačuva govori i projekt "Kulturna ruta bećarca i gange", koji će Grad Pleternica zajednički realizirati  s općinom Tomislavgrad iz Bosne i Hercegovine, a vrijedan je 17,5 milijuna kuna. Guslarstvo najviše njeguju pleternički Ramci, kojih je u našem kraju najviše, računa se oko pet tisuća.