Objavljeno u: Sub, lip. 3rd, 2017
FESTIVAL GRAŠEVINE 2017.

Kutjevo domaćin 11. Simpozija o graševini: Sorta koja je najvažnija u Hrvatskoj /FOTOGALERIJA/

KUTJEVO – Eminentni stručnjaci okupili su se u Kutjevu na jedinstvenom 11. “Simpoziju o graševini” na kojem su progovorili sa znanstvenog stajališta o najvažnijoj vinskoj sorti na prostoru cijele Hrvatske. Simpozij je centralna svečanost u sklopu Festivala graševine kojemu je prethodilo ocjenjivanje 113 uzoraka vinske kapljice sorte graševine za koje su dodijeljene nagrade u tri kategorije. U jednoj kategoriji šampion je graševina Podgorje, berbe 2016. Vinogradarstva i podrumarstva Krauthaker dok je u drugoj kategoriji među zrelijim i ozbiljnijim graševinama šampion graševina Vinkomir berbe 2015. Kutjeva d.d.. Među šampionima u trećoj kategoriji, u predikatima, vinima s ostatkom šećera, je ledena berba graševine 2015. godine Kutjeva d.d..

I ovom prigodom prof.dr.sc. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta je naglasio kako je kvaliteta graševine više je nego odlična te da je još jednom potvrđeno kako je graševina naša najvažnija sorta.

Prof. Maletić ja u svom izlaganju istakako i nešto više o posljednjoj fazi projekta o hrvatskim klonovima graševine koje je započeo još 2004. godine u suradnji Agronomskog fakulteta u Zagrebu, grada Kutjeva i Kutjevačkih vinara.

-Cilj ovog dugotrajnog istraživanja je bio pronaći elitne genotipove unutar populacije graševine u Kutjevačkom vinogorju, te ih nakon provedenog postupka klonske selekcije i certificirati kao klonove. Nakon vrlo stroge i velike selekcije stvorena su 4 klona graševine, koja su sada već nekoliko godina dala rod, a i vino se već našlo pred ocjenjivačima i kušačima. Svi dosadašnji rezultati praćenja proizvodnih karakteristika ova 4 klona potvrđuju njihove odlične karakteristike, pokrenuto je njihovo priznavanje, a postoji već i interes za sadnju klonskog sadnog materijala u novim nasadima u Kutjevu. Stvorene četiri vrste nemaju nikakvih virusnih oboljenja, svaka za sebe daje veći ili manji urod, veće ili manje šećere, veće ili manje kiseline, svježija, ili aromatičnija vina, blaža ili jača vina, pa će se ovisno o preferenciji pojedinog vinogradara on odlučivati za jednu od ta 4 klona. Plan je zaključno s berbom 2017. potvrditi vrijednost ovih klonova, a od 2018. godine očekuje se i njihovo priznavanje od nadležnog Instituta za sjemenarstvo. Time bi se stekli svi uvjeti za proizvodnju klonskog sadnog materijala čime bi se ostvarili i ciljevi projekta nakon dugih 14 godina rada i istraživanja – rekao je prof. Maletić.

Akademik Ferdo Bašić, profesor emeritus na Agronosmkom fakultetu u Zagrebu održao je izlaganje na temu  „Obrada i njega tla vinograda kutjevačkog vinogorja prilagođena klimatskim promjenama”.

-Moramo provoditi samo istraživanja i istraživanja, jer bez znanstveno utemeljenih podataka teško je naći pouzdan put gospodarenja lozom u uvjetima klimatskih promjena koje su po svojoj naravi kaotične, utječu na prinos i kakvoću vina. Zagovornik sam što manje dubokih brazdi u našim poljima, i mišljenja sam da je duboko oranje problem s kojim se sada suočavamo sve više u poljoprivredi. Preporučam samo podrivanje zemljišta, a nove kulture trebamo sijati na ostatcima starih, prošlogodišnjih kultura. U vinogradarstvu moramo uvesti navodnjavanje, jer u budućnosti bez navodnjavanja neće biti moguće upravljati prinosima – rekao je između ostalog akademik Bašić.

Zanimljivo predavanje održao je i prof.dr.sc. Mladen Boban i progovorio i temi “Učinak graševine na razvoj infarkta u pokusnih životinja”. Iznio je rezultate višegodišnjih istraživanja koja se još nastavljaju, o pozitivnim iskustvima koje je umjereno konzumiranje graševine ostavljalo kod životinja na kojima je vršeno eksperimentiranje, a onom se sada polako prenosi i na ljude.

-Umjereno korištenje graševine pokazuje lakši oporavak od infarkta, ali i pozitivan učinak na krvožilni sustav – naglasio je prof. Boban.

Marija Šarić, direktorica Poduzetničkog centra Pleternica upoznala je sudionike Simpozija o mjerama ruralnog razvoja i otvorenim natječajima za vinogradare i vinare te je najavilo i one natječaje koji su u planu da se objave. O novim strojevima za obradu vinograda govorio je Ante Toni Bačić prezentirajući vinogradarske strojeve tvrtke Collard iz Shanpagne, kroz video prezentaciju dok će u vinogradima Vlade Krauthakera prezentirati rad jednog stroja kojeg je kupio.

U predvorju Kino dvorane gdje je održan Simpozij postavljena je izložba starih razglednica “Kutjevo na razglednicama” autora Ivana Vranića koja je zainteresirala brojne posjetitelje.

Među borojnim gostima i uzvanicima bio je i pomoćnik ministra poljoprivrede dr. sc. Krunoslav Karalić koji je uz predsjednika Kutjevačkih vinara Ivana Grgića uručio plakete vinarima i to za 6 graševina koje su dobile veliko zlatno, 43 graševine dobile zlatne plakete, 57 srebrnih plakete, za šest graševina brončane plakete i jedno priznanje.

/Foto: D. Mirković/