Edukacija vinogradara i vinara u vinogradima iznad Kaptola o zlatnoj žutici i zaštiti vinograda

KAPTOL - Poznato je kako nekoliko puta godišnje tvrtka Bayer upriliči susret i edukaciju sa vinarima i vinogradarima želeći im na taj način u stručnom dijelu pomoći i dati potrebite savjete kako bi prinosi grožđa bili što veći, a samim time i kvaliteta vinske kapljice koju u konačnici proizvedeu.

Nakon zimskih edukacija dok vinogradi i voćnjaci miruju, radi se tek rezidba, Petar Živković, predstavnik Bayera odradio je nekoliko edukacija i prezentacija pripremajući vinogradare i voćare za prve radove i prve zaštite u njihovim nasadima. Zimska predavanja su isključivo teoretska, a sada u srpnju kada se održavaju Dani Bayera u vinogradima, već se vide prve rezultati dobrog rada i pravilne upotrebe Bayerovih sredstava, pa se edukacije i prezentacije održavaju u vinogradima.





Iznad Kaptola prostire se nekoliko desetaka hektara vinograda i voćnjaka na kojim se prostorima i održala edukacija, na kojoj su konkretno svi vinogradari i voćari mogli vidjeti, na primjerima, dobre upotrebe zaštitnih sredstava, ali i one koja nije dobro primijenjena ili uopće nije primijenjena.





-Mi sada napravimo pokuse po tom programu zaštite i onda zovemo vinogradare i vinare da vide kako je to stanje u vinogradu nakon tih naših pokusa. Ovo je peta godina kako u Kaptolu i kutjevačkom kraju radimo pokuse u oglednim vinogradima. Moram reći da smo u pokusnim vinogradima postigli jako lijepe rezultate – kaže Živković, ističući kako je zadovoljan što ogledni vinogradi stvarno ne pokazuju nikakvih bolesti i imaju potpuno zdrave plodove koji se pravilno razvijaju.





-Najveći interes vinogradari sada pokazuju za bolest zlatne žutice, nove vrste fitoplazme i američkog crvrčka koji je prijenosnik. Za sada u vinogradima ovog kraja nema zlatne žutice, možda je tek stigla do Križevaca i Koprivnice, no ovdje je još nema, ali je obvezno špricati u ovih pet slavonskih županija prije cvatnje, da se smanji napad cvrčka. Što se tiče zaštite vinogradi su u odličnom stanju, ima malo štete od tuče prije sedam dana i zbog kasnog snijega i mraza na lozi zbog čega će biti malo smanjeniji uroda grožđa – nastavlja Živković ocjenjujući općenito nasade grožđa koje gotovo svakodnevno obilazi, posebno nasade svojih kupaca zaštitnih sredstava.

Bayer ima dva preparata i za sprečavanje zlatne žutice, to su Decis i Movento.

-Mi smo spremni ali nije problem koliko smo mi spremni, nego što baš svatko mora špricati, jer samo jedan vinograd u sredini 100 ha vinograda može sve zaraziti. Svi, baš svi moraju špricati. To je problem, jer ima vinograda koji su zapušteni i koje nitko ne radi - dodaje Živković.





Kutjevački vinogradar i vinar mr.sc. Branko Mihalj ocjenjuje svaku edukaciju, pa i ovu, veoma korisnom na kojoj dozna uvijek nešto novo i što je aktualno i vezano za vinograde.

-Potrebno je što više educiranja svih nas koji se bavimo vinogradarstvom i vinarstvom kako bi prinosi bili što bolji a samim time i kvaliteta vina kojeg prizvedu - rekao je mr.sc. Branko Mihalj, poznati kutjevački vinar i vinogradar.





Vinogradari su općenito zadovoljni stanjem i sada ih sve više zanima cijena grožđa. Vinogradara ima sve manje i sve su stariji, nema puno mladih koji se odlučuju baviti vinogradarstvom, dosta ih je stradalo i od fitoplazme, a još će ih se krčiti koje je zahvatila bolest zlatne žutice. Kada se vinograd zarazi jedino preostaje vađenje i spaljivanje trsova, nema liječenja niti više uroda na takvim trsovima. Vinogradari su i sada spremni uložiti i više sredstava u zaštitu, jer im ona osigurava dobro grožđe i potrebnu količinu grožđa.





Vinogradari koji u Moslavačkom vinogorju imaju škrlet, očekuju ove godine odličnu cijenu za grožđe i desetak kuna za kg, jer također nema puno grožđa.





Stotinjak okupljenih vinogradara iz kaptolačkih, vetovačkih, kutjevačkih i požeških udruga vinogradara osim Bayerove prezentacije poslušali su i predavanje Đurđice Kšenek iz Savjetodavne poljoprivredne službe o potrebi zaštite od cvrčka, postavljanju lovki i utvrđivanju prisutnosti i broja cvrčaka, te načinu zaštite, koji obuhvaća isključivo prskanje i zaštitu svakog vinograda i sprečavanje velikog broja cvrčka.

-Njega je bilo i prije, ima ga i sada, ali nisu zaraženi, no svakako ih treba smanjiti jer tako se čuvaju i vinogradi - istakla je Đurđica Kšenek.