Objavljeno u: Pon, pro. 26th, 2016
PRISJEĆANJE DANA SLAVE KADA JE BORBENI DUH BIO NA VRHUNCU

/FOTO GALERIJA/ 25 godina zloglasnog Bučja: Još se traga za više od 20 logoraša

BUČJE / PAKRAC – Božić prije 25 godina i dan poslije ostavio je duboki trag u povijesti za Požeško-slavonsku županiju. Na sam dan Božića 1991. godine Oružane snage Hrvatske vojske, točnije pripadnici 123. brigade u sklopu Operacije “PAPUK 91” – napadne akcije “Pecaljka” postigle su veliki vojni uspjeh – oslobođeno je područje Kamenske i Mijača. Tom akcijom pripadnici 123, brigade još jednom su rekli “idemo dalje”. Oslobađanjem tog dijela područja koje je bilo u sastavu bivše općine Slavonska Požega bio je najveći blagdanski poklon iz razloga jer je otklonjena još jedna opasnost koja je prijetila području Požeštine.

Završetkom te akcije, odmah se krenulo u još jednu napadnu akciju, tada zvanu “VELEBIT” u kojoj je na današnji dan, 26.prosinca 1991. godine, oslobođeno zloglasno uporište neprijateljskih snaga na Bučju i okolnih sela na širem području. Tim akcijama 123. brigada spaja se sa ostalim slavonskim brigadama 127.  iz Virovitice i 136. iz Podravske Slatine. Od tog dana otvoreno je prometovanje cestovnim pravcem od Požege prema Pakracu kojim se nije moglo kretati zbog okupacije tog dijela prometnice.

Na današnjem prigodnom obilježavanju oslobođenja zloglasnog uporišta neprijateljskih snaga na Bučju oni branitelji koji su u toj akciji sudjelovali još jednom su ponovili da je to jedan od najsvjetlijih dana za Požeško-slavonsku županiju koji će ostati zapisan neizbrisivim slovima u povijesti.

Bučje je tada bilo mjesto zatočeništva hrvatskih branitelja i civila, a za njih 20-ak još uvijek se ne zna njihova sudbina i počivalište. 

Slavonske su brigade HV-a, koje su bile pod koordinacijom operativne zone Bjelovar i Osijek na Zapadno- slavonskom bojištu, u prosincu 1991. godine postigle značajne uspjehe u cilju oslobođenja privremeno okupiranog područja koje su nazivali “SAO Krajine Zapadna Slavonija. Od tada je i to područje vraćeno u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske što je bio jedan od glavnih i strateških ciljeva.

Borbena djelovanja i oslobađanje drugog okupiranog dijela moralo je stati iz razloga jer je tjedan dana iza akcije oslobađanja Bučja, 3.siječnja, sklopljeno Sarajevsko primirje iz kojeg se razloga nije moglo više borbeno djelovati.

-Od srca pozdravljam na prvom mjestu vojnike, dočasnike i časnike 123., 136. i 127 brigade koje su svoje bitke utkale u povijest ovdje na današnji dan prije 25 godina. Prisjećamo se tih dana i slave kada je borbeni duh bio na vrhuncu. Kada smo trebali krenuti dalje nečija suluda je tada odluka bila da se zaustavimo. Zašto je došlo do toga tada to će netko vjerojatno istražit. Odgovorno tvrdim da sve što se napravilo u Bljesku da je moglo biti učinjeno tih dana u prosincu 1991. godina. Ako uzmemo u obzir da se radi o 1991. godini kada su se svi odlučno branili mi smo još odlučnije nastupali o branili hrvatske teritorije. Nikada neću zaboravit sastajanje snaga u Ožegovcu kada je kada smo kao zapovjednici Crnjac, Černi i ja osobno uputili poziv predsjedniku RH da se odobri da nastavimo prema Bijelim stijenama i da dođemona rijeku Savu. Odluka je bila kakva je bila, morali smo se povući, a zašto nekad će netko u povijesti to istražit. U svakom slučaju ovoj je najveća i najbolja operacija koju smo proveli, a napominjem da su na ovom prostoru bile četiri brigade. Bila su ti u četiri samostalna bataljuna. To je bila sila daleko jača nego što je upotrijebljena kasnije za Bljesak. Tada je politika učinila svoje. Morali smo stati, a nastavak je bio 1995. godine u kojoj su akciji sudjelovali isti ti sinovi koji su trebali to i mogli napravit 1991. godine – rekao je umirovljeni general-pukovnik Đuro Dečak tadašnji zapovjednik virovitičke brigade koji je pozvao da se uputi jedan telegram velikom čovjeku ovih prostora, generalu Miljenku Crnjcu koji bije veliku bitku protiv bolesti topolo se nadajući da će i tu bitku dobiti.         

Počast poginulim civilima i braniteljima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali su predstavnici Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije s Koordinacijom braniteljskih udruga grada Virovitice i predstavnicima svih drugih udruga proisteklih iz Domovinskog rada predvođeni umirovljenim general pukovnikom Đurom Dečakom, izaslanik predsjednice RH umirovljeni general i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, izaslanstvo Ministarstva branitelja, izaslanstvo Požeško-slavonske županije predvođeno županom Alojzom Tomaševićem zajedno s predstavnicima gradova i općina, izaslanstvo grada Pakraca predvođeno obnašateljicom dužnosti gradonačelnice Anamarija Blažević zajedno s predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja grada Pakraca, zastupnik u Hrvatskom saboru Zdravko Ronko, izaslanstvo grada Požege predvođeno gradonačelnikom Vedranom Neferovićem, izaslanstvo Vojarne 123. brigade Požege i Policijske uprave požeško-slavonske i drugi. 

Nazočnima se obratio i izaslanik predsjednice RH umirovljeni general i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, a molitveni zaziv za sve mučene i umrle zazvao je pater Zlatko Papac iz požeškog Franjevačkog samostana.

Na kraju se svima obratio voditelj Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije umirovljeni brigadir Krešimir Pavelić koji je zahvalio svima na odazivu.

/Foto: D.K./